Što znači vaš rezultat na testu AQ-50?

AQ-50 je najrašireniji upitnik za probir na autizam kod odraslih i mnogima je to prvi korak. Na kraju dobivate broj od 0 do 50. No što zapravo znači rezultat od 22, 29 ili 38 bodova? Ovdje objašnjavamo kako se rezultat računa, odakle dolaze pragovi i kako iskoristiti svoj rezultat.

Odakle dolazi AQ-50

Kvocijent autističnog spektra (Autism-Spectrum Quotient) razvili su Simon Baron-Cohen i suradnici u Centru za istraživanje autizma (Autism Research Centre) Sveučilišta u Cambridgeu, a objavljen je 2001. godine. Cilj je bio kratak upitnik koji odrasli mogu sami ispuniti i koji pokazuje koliko autističnih osobina imaju. Otad je korišten u stotinama istraživanja i preveden na mnoge jezike.

Važna ideja na kojoj se AQ temelji jest da svatko u nekoj mjeri ima autistične osobine. Svatko dobiva neki rezultat, a autistične osobe obično imaju visok rezultat. Zato je AQ-50 dobar za to da pokaže otprilike gdje se nalazite, ali ne može sa sigurnošću reći imate li autizam.

Kako se računa rezultat

AQ-50 ima 50 tvrdnji, primjerice „Radije stvari radim uvijek iznova na isti način“. Odgovarate sa „slažem se“, „donekle se slažem“, „donekle se ne slažem“ ili „ne slažem se“.

Svaka tvrdnja donosi 0 ili 1 bod. Bod dobivate ako vaš odgovor upućuje na autističnu osobinu, bez obzira na to slažete li se potpuno ili samo donekle. Otprilike polovina tvrdnji formulirana je obrnuto, primjerice „Lako mi je samo po nečijem licu odgonetnuti što ta osoba misli ili osjeća“, pa tu bod dobivate ako se ne slažete. To znači da na rezultat ne utječe jačina odgovora, nego samo njegov smjer.

Što znači ukupni rezultat

U izvornom istraživanju:

Odrasli bez dijagnoze autizma imali su u prosjeku oko 16 bodova.
Autistični odrasli imali su u prosjeku oko 36 bodova.
Oko 80 % autističnih odraslih osoba postiglo je 32 ili više bodova, a u usporednoj skupini samo 2 %.

Prag od 32 boda zato se često koristi za „mnogo autističnih osobina“. Kasnije istraživanje kod osoba upućenih u dijagnostičku ambulantu pokazalo je da je prag od 26 bodova bolji za odluku kome treba ponuditi cjelovitu procjenu. Izdvojio je većinu osoba koje su kasnije dobile dijagnozu, ali i mnoge koje je nisu dobile.

Na test-autism.com rezultat opisujemo ovako:

0–15: vrlo malo vjerojatno da imate autizam. To je na razini prosjeka opće populacije ili ispod njega.
16–24: malo vjerojatno da imate autizam. Imate neke osobine, ali manje od većine autističnih osoba.
25–34: vjerojatno imate autizam. Iznad ste praga koji se koristi u klinikama, a od 32 boda i iznad praga iz izvornog istraživanja.
35–50: vrlo vjerojatno da imate autizam. To je na razini prosjeka autističnih odraslih osoba ili iznad njega.

Pet područja

Pedeset tvrdnji podijeljeno je u pet područja s po deset tvrdnji, a za svako dobivate rezultat od 0 do 10:

Društvene vještine: kako doživljavate društvene situacije i upoznavanje novih ljudi.
Prebacivanje pažnje: koliko lako prebacujete fokus i kako se nosite s promjenama i prekidima.
Pažnja usmjerena na detalje: koliko primjećujete detalje, obrasce i brojeve.
Komunikacija: razgovori, ćaskanje i razumijevanje onoga što ljudi misle.
Mašta: zamišljanje priča i namjera drugih ljudi.

Autistične osobe često imaju visok rezultat u društvenim vještinama, komunikaciji i prebacivanju pažnje. Pažnja usmjerena na detalje poseban je slučaj: i mnoge neautistične osobe ovdje imaju visok rezultat, primjerice one koje rade s brojevima, tehnologijom ili dizajnom. Visok ukupni rezultat koji uglavnom dolazi od pažnje usmjerene na detalje zato znači nešto drugo nego visok ukupni rezultat raspoređen na svih pet područja.

Što može utjecati na rezultat

Socijalna anksioznost i depresija mogu učiniti da se složite s mnogim tvrdnjama o društvenim situacijama, čak i ako nemate autizam.
ADHD s autizmom dijeli neke osobine, osobito kad je riječ o pažnji.
Maskiranje: ako ste naučili skrivati svoje osobine, možda odgovarate prema tome kako se ponašate, a ne prema tome kako se osjećate, pa dobijete niži rezultat. To mjeri CAT-Q.
Slika o sebi: AQ-50 temelji se na tome kako vidite sami sebe. Može pomoći da razmišljate o konkretnim situacijama umjesto da odgovarate prema općem dojmu.

Što dalje

Ako imate 26 ili više bodova i prepoznajete se u tvrdnjama, možda je vrijedno razgovarati s liječnikom o procjeni. Ako najprije želite temeljitiju sliku, možete riješiti RAADS-R, koji pita i o vašem djetinjstvu. Pročitajte naš vodič o tome kako kao odrasla osoba doći do procjene autizma.

Imajte na umu da je AQ-50 alat za probir, a ne dijagnoza. Dijagnozu može postaviti samo kvalificirani stručnjak, nakon temeljite procjene vaše povijesti i sadašnjeg života. Spremni ste za test? Riješite AQ-50 besplatno ovdje.